Strukturna izgrađenost sastojina smrče na području Vitoroge

Autori

  • Mirko Šebez JPŠ "Šume Republike Srpske", Šumsko gazdinstvo "Mosor" Kupres
  • Zoran Govedar Univerzitet u Banjoj Luci, Šumarski fakultet, S. Stepanovića 75A, 78000 Banja Luka, Bosna i Hercegovina; email: zoran.govedar@sf.unibl.org
  • Srđan Keren Univerzitet u Banjoj Luci, Šumarski fakultet, S. Stepanovića 75A, 78000 Banja Luka, Bosna i Hercegovina

Ključne reči:

smrča, tip šume, struktura sastojina

Apstrakt

Istraživanja prikazana u ovom radu vršena su u šumama smrče na području Vitoroge u Republici Srpskoj. Obuhvaćeno je 9 sastojina koje se nalaze na nadmorskim visinama od 1190 do 1685 metara. Istraživani su uslovi staništa i sastojinsko stanje. Geološku podlogu čine krečnjaci, a zastuplјena su zemlјišta tipa kalkomelanosola, kalkokambisola i luvisola. Područje se odlikuje perhumidnom, planinskom klimom, koju karakterišu velike količine padavina i hladne zime sa dugim zadržavanjem sniježnog pokrivača. Na karakter klime ovog područja dominantno djeluju maritimni klimatski uticaji. Istraživane sastojine pripadaju zajednicama Abieti-Piceetum subalpinum Prov., Piceo-Abieti-Fagetum Col. 1965, Piceetum-Abietis montanum Ht. 1967 i Sorbo-Piceetum subalpinum Fuk. 1964. Sastojine su svrstane u tri osnovna tipa šuma. U osnovnim tipovima zastuplјeni su raznoliki strukturni oblici: sastojine bliske prebirnim i raznodobne sastojine (dvospratne i višespratne). Najveća strukturna raznolikost je kod sastojina osnovnog tipa II, gdje je zastuplјena sastojina bliska prebirnoj, raznodobna dvospratna sastojina, kao i raznodobna višespratna sastojina. U svim osnovnim tipovima po broju stabala i zapremini dominira smrča u odnosu na druge vrste drveća. Broj stabala u istraživanim sastojinama iznosi od 481 do 984 po hektaru. Vrijednost zapremine se kreće od 400 m3/ha do 882 m3/ha.

##submission.downloads##

Objavljeno

2010-12-30

Broj časopisa

Sekcija

Originalni naučni radovi