Obalne šumske zajednice uz vodotoke u Nacionalnom parku Sutjeska (JI Bosna i Hercegovina)

Apstrakt

Priobalna šumska vegetacija uz brze vodotoke u Bosni i Hercegovini do danas nije značajno istraživana. Samo nekoliko objavljenih radova (Fukarek, 1970; Redžić et al., 1992, Barudanović, 2003) obrađuje ove biljne zajednice na temelju fitocenoloških snimaka. Od toga su na području Nacionalnog parka Sutjeska registrovane šume crne jove u gornjem dijelu Perućice te šikare sive vrbe u blizini ušća Jabučice (Fukarek, 1970). Tokom četverogodišnjih istraživanja u periodu 2014–2017. godine istraživane su šumske zajednice uz brze vodotoke Sutjesku, Hrčavku, Jabučicu i Izgorku, u kojima dominira crna jova (Alnus glutinosa) ili siva vrba (Salix eleagnos) (Slika 1). Fitocenološki snimci uzimani su po standardnom centralnoevropskom metodu (Braun-Blanquet, 1964), unešeni u Turboveg (Hennekens & Schaminée, 2001), odakle su eksportovani u Juice (Tichý, 2002) za dalju analizu. Za klasifikacijiu fitocenoloških snimaka korišćen je modifikovani TWINSPAN algoritam (Roleček et al., 2009), dok je ordinacija zasnovana na DCA analizi izvršena pomoću programa CANOCO 4.5 (ter Braak & Šmilauer, 2002). Numerička klasifikacija izdiferencirala je 42 fitocenološka snimka u 5 jasno floristički i ekološki izdijeljenih grupa (Slika 2): (1) šibljaci sive vrbe (Salix eleagnos) i ive (Salix caprea) na nanosima sitnijeg granulometrijskog sastava; (2) šume crne jove (Alnus glutinosa) i bijele vrbe (Salix alba) na sličnim finijim nanosima; (3) uske trakaste formacije crne jove uz manje-više položene obale manjih vodotoka; (4) uske trakaste formacije crne jove uz strme obale širih vodotoka; (5) termo-mezofilne šikare sive vrbe i crnog graba (Ostrya carpinifolia) na šljunkovitim nanosima. Ovako poredane grupe prate opadajući gradijent nitrofilnosti, što pokazuje snažna negativna korelacija na prvoj osi DCA dijagrama (Slika 2), obzirom da su prve tri grupe znatno nitrofilnije nego posljednje dvije. Na istom dijagramu sa drugom osom značajnije od ostalih faktora koreliše temperatura izdvajajući grupe (1) i (5) kao termofilnije od mezofilnih (2) i (4), dok se grupa (3) nalazi između njih. Dok grupe (1) i (3) odgovaraju već opisanim asocijacijama iz srednje Evrope (Salicetum eleagno-purpureae (Slika 4) i Stellario nemorum-Alnetum glutinosae (Slika 6), respektivno), grupe (4) (Slika 7) i (5) (Slika 8) najvjerovatnije predstavljaju do danas neopisane asocijacije. Grupa (2) (Slika 4) je floristički i ekološka vrlo heterogena i zauzima prelazni karakter između sveza Salicion albae i Alnion incanae. Među pronađenim biljnim vrstama ističe se novo nalazište mirisne žljezdače (Adenophora liliifolia), dok bi neki endemiti i subendemiti JI Evrope (Peucedanum aegopodioides, Lactuca pancicii, Ostrya carpinifolia) mogli biti dijagnostički važni za razlikovanje balkanskih obalnih šumskih zajednica uz brze vodotoke od srodnih asocijacija iz centralne Evrope. Međutim, da bi se stekla preciznija sintaksonomska slika obrađenih zajednica potrebno je provesti sistematska istraživanja ovih i sličnih zajednica na nivou cijele BiH u kontekstu vegetacije Evrope.