Prilog flori briofita Nacionalnog parka Sutjeska (Republika Srpska, Bosna i Hercegovina)

Apstrakt

Prilikom terenskog istraživanja flore briofita Nacionalnog parka Sutjeska, glavni fokus bili su delovi uz vodotoke Hrčavke i Sutjeske (Slika 1). Briološki materijal je sakupljan sa različitih stanišnih tipova (Slike 2-5) i različitih supstrata (zemlja, kamenje, trulo drvo, kora drveta) te je deponovan u briološkoj zbirci Herbarijuma Univerziteta u Beogradu (BEOU). Ukupno 261 takson, odnosno 40 jetrenjača i 221 prava mahovina zabeleženi su na području Parka. Od toga, 97 taksona su po prvi put registrovani na području NP Sutjeska. 14 jetrenjača i 27 pravih mahovina konstatovano je nakon više od pedeset godina za prostor Bosne i Hercegovine, što je posledica zapostavljanja brioloških terenskih istraživanja u novije vrijeme. Sa ciljem da se formira jedinstvena i sveobuhvatna lista briofita Nacionalnog parka Sutjeska, pregledana je raspoloživa briološka literatura i ranije publikovani podaci objedinjeni su u listi vrsta. Nalazišta iz literature su georeferencirana i zajedno sa njima brioflora je izučavana na 40 lokaliteta (Slika 1). Tokom ovog istraživanja pronađene su tri vrste nove za briofloru Bosne i Hercegovine (jetrenjače Porella arboris-vitae (Slika 7) i Cololejeunea rossettiana, i mahovina Fissidens serrulatus), što je ranije posebno publikovano (Pantović et al., 2016). Sedam zabeleženih vrsta se nalazi na kandidat listi nove Crvene knjige evropskih briofita: Anoectangium aestivum, Buxbaumia viridis (Slika 11), Cinclidotus aquaticus, Fontinalis hypnoides, Orthotrichum patens, Pseudocampylium radicale i Schistidium helveticum. Temeljnim studiranjem dostupne literature konstatovano je da su neki navodi iz literature izostavljeni u ranijim listama brioflore Bosne i Hercegovine (Pavletić 1955; Sabovljević & Natcheva, 2006; Sabovljević et al., 2008; Ros et al., 2007, 2013; Hodgetts, 2015). Tu spada jetrenjača Leiocolea heterocolpos (Schumacher, 1952), kao i sledeće mahovine: Hypnum recurvatum (Kummer & Sendtner, 1849); Oxystegus tenuirostris (Beck, 1886); Tortula schimperi (Glowacki, 1906); Grimmia muehlenbeckii, Palustriella falcata i Racomitrium ericoides (Glowacki, 1907a); te Calliergonella lindbergii, Orthotrichum pulchellum, O. shawii, Syntrichia laevipila i Zygodon forsteri navedene od Grgića (1972) za prašumu Perućicu. Na osnovu ovog istraživanja i prikazanih rezultata, može se konstatovati da NP Sutjeska ima izuzetno vrednu briofloru, bogatu vrstama, od kojih su mnoge retke i važne za zaštitu. Nova sistematska proučavanja mahovina na drugim stanišnim tipovima, naročito subalpijskim šumama, pašnjacima i rudinama te prelaznim tresavama, doprineće sveobuhvatnijem poznavanju brioflore NP Sutjeska, sa opravdanim očekivanjem da će ova istraživanja rezultovati novim nalazima kako za prostor Nacionalnog parka Sutjeska, tako i za Bosnu i Hercegovinu.