Proizvodnost izdanačkih bukovih sastojina u okviru ŠPP “Donjevrbasko” u BiH

Apstrakt

Objekat rada ovog istraživanja predstavljaju tri bukove sastojine vegetativnog porijekla koje se nalaze u okvir šumsko-privrednog područja “Donjevrbasko” u neposrednoj blizini Banje Luke, u sjeverozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine. Ove izdanačke sastojine rastu i razvijaju se u različitim stanišnim uslovima. Prema dostupnim eko-vegetacijskim kartama, prvi izdanačka sastojina razvija se u povoljnim uslovima na staništu visokog proizvodnog potencijala za bukvu. Istovremeno stabla izdanačkog porijekla u ovoj sastojini imala su relativno dobar kvalitet. Druga izdanačka sastojina takođe raste u dobrim stanišnim uslovima gdje se može očekivati visok proizvodni potencijal za bukvu, ali u ovom slučaju smo izabrali za mjerenje takvu panjaču koja ima loš tehnički kvalitet izdanaka (stabala) i loše zdravstveno stanje. Na kraju, treća panjača koja je bila predmet istraživanja nalazi se u vrlo lošem stanju, iako stanišni uslovi ukazuju da njena proizvodnost može biti veća. Sve tri panjače su na različite načine zanemarene sa aspekta provođenja uzgojnih mjera. Prema tome, glavni cilj istraživanja bio je ispitati proizvodnost izdanačkih bukovih sastojina u datim stanišnim uslovima, za različitu starost i različit uzgojni tretman. Takođe, na osnovu IUFRO klasifikacije izvršena je i ocjena kvaliteta i zdravstvenog stanje stabala u istraživanim panjačama. Drvna zapremina na oglednim površinama (OP) se kretala u intervalu od 134,5 do 339,0 m³/ ha. Uprkos značajnoj razlici u drvnoj zapremini, zapreminski prirast nije se znatno razlikovao u istraživanim panjačama, pa je na OP1 iznosio 8,19 m³/ha, na OP2 8,51 m³/ha, i na OP3 9,50 m³/ha. Međutim, s druge strane zdravstveno stanje i kvalitet stabala na OP3 je bilo nezadovoljavajuće. Shodno rezultatima istraživanja, predloženo je da se prva panjača prevede u visoku uzgojnu formu putem indirektne konverzije jer ova sastojina ima dovoljan broj kvalitetnih stabala izdanačkog porijekla, kao i dovoljan broj stabala sjemenog porijekla. U drugoj izdanačkoj sastojini (OP2) registrovani su umjereni otvori u sklopu, ali loš kvalitet stabala. Za ovu sastojinu predložena su dva potencijalna rješenja putem direktne konverzije. Prva mogućnost je da se nakon uklanjanja izdanačke sastojine izvrši sadnja bukovih sadnica ili sjetva bukvice. Druga mogućnost je konverzija sa zamjenom vrste (supstitucija). U tom slučaju, nakon uklanjanja panjače, preferentne vrste za sadnju bile bi crni bor i/ili bijeli bor, jer ove vrste bi u potpunosti mogle iskoristiti potencijal opisanog staništa. U trećoj panjači (OP3) konstatovani su relativno povoljne karakteristike zemljišta, ali sveukupno stanje (zdravstveno, kvalitet stabala) je bilo vrlo loše. Iz tog razloga predloženo je uklanjanje postojeće panjače, te rekonstrukcija bukove sastojine sadnjom sadnica. Kao primjesa bukvi u datoj sastojini najbolje bi odgovarao gorski javor.