Preživljavanje sadnica smrče (Picea abies (L.) Karst.) u testu potomstva “Drinić”

Autori

  • Branislav Cvjetković Univerzitet u Banjoj Luci, Šumarski fakultet, S. Stepanovića 75A, 78000 Banja Luka, Bosna i Hercegovina; email: branislav.cvjetkovic@sf.unibl.org
  • Milan Mataruga Univerzitet u Banjoj Luci, Šumarski fakultet, S. Stepanovića 75A, 78000 Banja Luka, Bosna i Hercegovina
  • Mirjana Šijačić-Nikolić Univerzitet u Beogradu, Šumarski fakultet, Kneza Višeslava 1, 11030 Beograd, Srbija
  • Vladan Ivetić Univerzitet u Beogradu, Šumarski fakultet, Kneza Višeslava 1, 11030 Beograd, Srbija
  • Vanja Daničić Univerzitet u Banjoj Luci, Šumarski fakultet, S. Stepanovića 75A, 78000 Banja Luka, Bosna i Hercegovina
  • Srđan Stojnić Institut za nizijsko šumarstvo i životnu sredinu, Antona Čehova 13, 21000 Novi Sad, Srbija
  • Marko Stojanović Mendelov univerzitet poljoprivrede i šumarstva u Brnu, Fakultet šumarstva i drvne tehnologije, Češka

DOI:

https://doi.org/10.7251/GSF1522005C

Ključne reči:

preživljavanje, smrča, test potomstva Drinić

Apstrakt

Testovi potomstva imaju nezamjenjivu ulogu u istraživanju potencijala šumskih vrsta drveća. Analize uticaja promjena životne sredine i njihovog uticaja na populacije i linije polusrodnika predstavlja osnovu za usmjereno korišćenje i transfer reproduktivnog materijala drveća. Iako je jedna od ekonomski najvažnijih vrsta drveća, smrča nije do sada imala značajnjiu ulogu u poljskim ogledima u Bosni i Hercegovini. Jedan od prvih testova potomstva osnovan je u Driniću. Po svojim bioekološkim karakteristikama, test predstavlja zapadni dio Bosne i Hercegovine u kojem se smrča vrlo često koristi za pošumljvanje. U takvim uslovima, smrča porijeklom iz 6 populacija iz Bosne i Hercegovine pokazala je različit procenat preživljvanja sadnica što je bitno za definisanje zona sigurnog transfera reproduktivnog materijala. Najbolje rezultate pokazale su populacije Han Pijesak 1 i Han Pijesak 2. Najlošije rezultate pokazala je populacija Kneževo, a zatim populacija Olovo. Na nivou linija polusrodnika najbolje rezultate pokazale su linije polusrodnika HP2/4 i HP2/8 dok su najlošije rezultate pokazale linije F6, K5 i K9. Dalja istraživanja će se usmjeriti na istraživanja najproduktivnijih populacija i linija polusrodnika kao i na njihove proizvodnje karakterisitike. Na osnovu broja preživjelih sadnica i proizvodnih karakteristika, moće će se sa odgovarajućom sigurnošću definisati siguran transfer reproduktivnog materijala na području Bosne i Hercegovine.

##submission.downloads##

Objavljeno

2015-11-15

Broj časopisa

Sekcija

Originalni naučni radovi